Najave

Duhovna misao

Ako tražimo prilike u kojima ćemo moći nastojati promicati dobro, sigurno ćemo ih naći, a to će nam pomoći da ne budemo lijeni, besplodni.

Zagreb, 29. listopada 2018. | 29.10.2018.

Sve više razvoda u Hrvatskoj. Kako dalje?

 

Zašto brak ima „vijek trajanja“, a nema „što Bog združi čovjek neka ne rastavi“. Tko zapravo združuje?

Brojne kršćanske crkve ne poznaju pojam rastave braka, jer kad se par jednom uzme pred Bogom, samo ih “smrt može rastaviti” te se zapravo brak “poništava” kada za to postoje iznimni razlozi.

Primjeri Vatikana pokazuju na nekoliko hrvatskih pojedinaca kako im je odobrena rastava, kao što su primjeri poput Nine Badrić, Marka Perkovića Thompsona i Danijele Martinović te Paole Ramljak.

Procedura rastavljanja se odnosi na podnošenje zahtjeva za pokretanje parnice, ali najprije se treba civilno razvesti, a potom sudu Katoličke crkve, uz tužbu, prilaže se i presuda brakorazvodne parnice, krsni listovi, zahtjevi, vjenčani list, preporuku župnika, dokazi i ostalo.

Ipak, ono što je najvažnije, zahtjev moraju podnijeti oba ženidbena druga, iako postoji jedna olakotna okolnost “u slučaju očite ništavnosti”.

Prema statističkim podacima, godišnje se u Zagrebu i okolici nakon višegodišnjih procesa uspijeva se odvojiti 20-ak parova, dok je, prema podacima iz srpnja u 2017., u Hrvatskoj brak sklopilo 20.310 parova.

Najpopularniji mjesec za zasnivanje bračne zajednice u 2017. bio je rujan. U Hrvatskoj brak prosječno traje oko 14,7 godina.

Promatrajući usporedbu za 2012. i 2013. godinu, prema podacima DZS-a, broj stanovnika Republike Hrvatske je iznosio 4.268 000, odnosno 4 256 000.

Broj sklopljenih brakova je 2012. iznosio 20.323, dok je 2013. iznosio 19.169, a rastavljeni brakovi su 2012. iznosili 5.659, a 2013. 5.992.

Godine 2012. sklopljenih brakova na 1.000 stanovnika bilo je 4,8, dok je razvedenih brakova na 1.000 stanovnika bilo 1,3. Prema tim podacima, razvedenih brakova na 1.000 sklopljenih brakova bilo je 278,4.

Godine 2013. sklopljenih brakova na 1.000 stanovnika bilo je 4,5, dok je razvedenih brakova na 1.000 stanovnika bilo 1,4 te je razvedenih brakova na 1.000 sklopljenih brakova bilo 312,6.

Kad su u pitanju podaci za EU o broju razvoda na 100 sklopljenih brakova, Hrvatska je u sredini i ima 34,4 razvoda na 100 sklopljenih brakova. U 2016. zemlja s najvećim brojem razvoda na 100 brakova bila je Portugal (69 razvoda), dok najmanje razvoda ima Malta (12,2 razvoda).

Promatrajući ove brojke, ali i posljedice koje se događaju, kako u osobnim životima, tako i na okolinu u kojoj se živi i djeluje, ovo je ozbiljno pitanje koje ne zaobilazi ni evanđeoske crkve te nas ovi podaci pozivaju na preispitivanje naših stavova spram biblijskih vrijednosti i odnosa među supružnicima a i ljudima općenito.

Apeli pokoravajte se…, ljubite…, slušajte…, ne ogorčujte… imaju svoj smisao ako smo spremni „ne tražiti svoje“ već ljubiti bližnjeg „kao samoga sebe“. „A sada ostaje vjera, ufanje i ljubav – to troje – ali najveća je među njima ljubav“.

O toj temi više možete pročitati i poslušati na https://mygio.blog/2018/10/07/ostanite-jedno/

 

(za epc.hr pripremio Robert Bogešić)